Bakica - Božena Nemcova

Bakica (1855.) nastala je nakon smrti spisateljičina sina Hynka; pisanje joj je služilo kao utjeha. U djelu Božena Němcová evocira sretno djetinjstvo provedeno s bakom, koja postaje glavni lik i simbol dobrote i ljubavi.

Radnja započinje bakinim dolaskom, a slijede opisi života u ratiboričkoj dolini i njezinih stanovnika. Baka je idealizirana, a njezine moralne vrijednosti nadilaze sve društvene slojeve.

Među likovima nalaze se i kneginja, također idealizirana, zatim luda Viktorija, koja se ne uklapa u kompoziciju, te mlada kontesa Hortenzie, koja unosi dozu realnosti. Iako baka na kraju umire, djelo ostaje prožeto optimizmom. Němcová mu je dala podnaslov Sličice iz seoskog života.

Božena Němcová (pravo ime Barbora Panklová, Beč, 1820. – Prag, 1862.) bila je jedna od najvažnijih osobnosti češkoga narodnog i književnog preporoda. Istaknula se kao prozaistica, novinarka, etnografkinja i folkloristica.

Živjela je u siromaštvu te bila progonjena nakon revolucije 1848. Proučavala je folklor češkog i slovačkog sela te prva prepoznala vrijednost narodne bajke kao umjetničkog izraza. Prevodila je priče slavenskih naroda, uključujući i hrvatske.

Njezina djela spajaju romantičarsku i realističku paradigmu, donoseći idealiziranu sliku seoskog i malogradskog života prije 1848., s naglaskom na hrabru, požrtvovnu ženu iz puka, odanu vjeri, domoljublju i tradiciji.